Aktuelni projekti
FORMIRANJE MATIČNIH ZASADA SORTI I PODLOGA VOĆAKA
Period trajanja: 2007-
Finansijer: Sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo AP Vojvodine
Rukovodilac projekta: Prof. dr Zoran Keserović
Opis projekta: Projektom je predviđeno stvaranje matičnjaka predbaznog i baznog sadnog materijala sorti i podloga voćaka u cilju proizvodnje sertifikovanog sadnog materijala odnosno predosnovnog sadnog materijala sorti kajsije: NS-4, NS-6, Novosadska rodna, Novosadska kasnocvetna i sorti stubastih jabuka: Rumeno vreteno, Kraljica čardaša, Vesna, Zeleni dragulj, Đerdan i Smaragd. Navedene sorte su stvorene u Departmanu za voćarstvo, vinogradarstvo, hortikulturu i pejz. arhit. Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu. Predosnovni sadni materijal bi se dobio kroz postupak oslobađanja od virusa termo terapijom i testiranja na prisustvo virusa. Ceo postupak traje više godina tako da je ovaj projekat samo deo posla koji će se obaviti u narednim godinama.
SAVREMENE TEHNOLOGIJE I INOVACIJE U VOĆARSTVU I VINOGRADARSTVU (TR-20134A)
Period trajanja: 2008-2011
Finansijer: Ministarstvo za nauku i tehnološki razvoj Republike Srbije
Rukovodilac projekta: Prof. dr Vladislav Ognjanov
Opis projekta: Zadaci istraživanja su definisani u sedam tema:
- Primena biljnih regulatora rasta u voćarstvu,
- Razvijanje modela sorte za koštičave voćne vrste u cilju prilagođavanja savremenim zahtevima tržišta,
- Biodiverzitet oraha i leske u oplemenjivačkom radu,
- Savremeni sistemi gajenja jagodastih voćnih vrsta,
- Biodiverzitet samonikle voćne vrste i mogućnost njihovog korišćenja
- Stubaste, patuljaste i dekorativneforme voćaka.
- Model sorte za organsku i integralnu proizvodnju stonog grožđa i vina
RAZVIJANJE METODOLOGIJE ZA IZRADU KATASTRA POVRŠINA NOVOG SADA
Period trajanja: 2009-2010
Finansijer: Grad Novi Sad
Rukovodilac projekta: Prof. dr Jelena Ninić-Todorović
Opis projekta: Povod za izradu projekta je potreba da se postojeći fond zelenih površina grada zaštiti i unapredi. Izradom katastra ZP, Novi Sad bi se približio evropskoj praksi iz ove oblasti. Tako bi se stvorio preduslov za efikasnije upravljanje i ekonomičnije održavanje postojećih kao i planiranje budućih zelenih površina. Danas grad Novi Sad ne raspolaže ažurnim katastrom zelenih površina. Poslednji put katastar je rađen u periodu od 1989. do 1999. godine i njime nisu obuhvaćene sve dendrološke vrste na zelenim površinama, već samo neke od značajnijih. Prema datoj metodologiji bi u narednom periodu sledila izrada novog katastra, što bi bio uvod u izradu Urbanističkog plana sistema zelenih površina Novog Sada.
SELEKCIJA DRENA (Cornus mas L.) U VOJVODINI ZA ORGANSKU PROIZVODNJU VOĆA
Period trajanja: 2009-
Finansijer: Sekretarijat za nauku i tehnološki razvoj AP Vojvodine
Rukovodilac projekta: prof. dr Branislava Gološin
Opis projekta: Varijabilnost plodova drena u prirodnoj populaciji je velika, što omogućuje da se u prvom redu na osnovu krupnoće ploda i obilnosti plodonošenja izdvoje najinteresantniji genotipovi. Potom bi bili vegetativno razmnoženi radi podizanja eksperimentalnog zasada. To bi bio veliki pionirski korak, pošto su prve plantaže drena veoma daleko od naših prostora, a ovde postoje svi uslovi za gajenje drena. Krajnji cilj projekta je iznalaženje tehnologije proizvodnje sadnog materijala i tehnologije gajenja drena, do usavršavanja proizvodnje različitih prerađevina od drenjina. Jedan od dugoročnijih rezultata ovoga projekta mogao bi biti uspostavljanje robne marke, sadnog materijala i finalnih proizvoda, po čemu bi Vojvodina mogla biti prepoznatljiva na svetskom tržištu.
KLONSKA SELEKCIJA IZVORNIH SORTI VINOVE LOZE
Period trajanja: 2009-
Finansijer: Sekretarijat za nauku i tehnološki razvoj AP Vojvodine
Rukovodilac projekta: Prof. dr Ivan D. Kuljančić
Opis projekta: Od vrhunskog je nacionalnog značaja u poljoprivredi ponovo vratiti u život već zaboravljene, a vredne pažnje, stare sorte vinove loze, jer će neke susedne zemlje hteti da ih prikažu kao svoje. Primer je kolega iz Crne Gore, koje su uspele da dokažu da je sorta cirfandel u Kaliforniji, primitivo u Italiji, i crljenak u Hrvatskoj, jedna ista, u stvari njihova sorta kratošija! Da se ovo ne bi dogodilo sa ovdašnjim sortama, a kod nekih sorti hoće, mora se što pre početi sa radom.
- Stvaranje klonova izvornih sorti vinove loze, olakšava izbor mladim vinogradarima, ka smeru vinogradarenja.
- Cilj je i zasnovati što više vinograda sa klonovima starih sorti, a samim tim povećati i ponudu vina na tržištu.
- Privući što više turista koji upražnjavaju vinski turizam, a takvih je sve više koji dolaze Dunavom brodovima.