Sremski Karlovci
Još pri osnivanju Instituta, na mestu bivšeg banovinskog voćno-loznog rasadnika formirano je Ogledno polje sa zgradama i pratećom infrastrukturom. Ova eksperimentalna baza se neprestano razvijala, s tim što je u Sremskim Karlovcima ostalo samo Ogledno polje za vinogradarstvo, dok je Ogledno polje za voćarstvo izmešteno na Rimske Šančeve i Gladnoš. Sada Ogledno polje u Sremskim Karlovcima ima 30 ha zemlje, od čega je 11 ha pod vinogradima. Ove površine se nalaze na tri potesa (Selo, Bocka i Ešikovac ), koji se nalaze u neposrednoj blizini upravne zgrade i podruma.
Tip zemljišta na većem delu Oglednog polja je gajnjača, a pored upravne zgrade se nalazi i mala meteorološka stanica u kojoj se prikupljaju osnovni klimatološki podaci.
Srednja godišnja temperatura iznosi 11,7ºC (u vegetaciji 17,3ºC), godišnja suma padavina 578 mm ( u vegetaciji 353 mm), geografska širina 45º10' N, geografska dužina 20º00' E, nadmorska visina 110-115 m.
Celokupni naučnoistraživački rad iz vinogradarstva, koji je za proteklih šest decenija izvođen na Oglednom polju u Sremskim Karlovcima, mogao bi se sistematizovati u četiri tematske oblasti: ampelografska ispitivanja, oplemenjivanje vinove loze, fiziologija vinove loze, agrotehnika vinove loze.
Ampelografska ispitivanja su najvećim delom bazirana na ampelografskoj kolekciji u Sremskim Karlovcima. Prva ampelografska kolekcija u Sremskim Karlovcima je podignuta u periodu 1948-1950. godine. Kolekcija je imala preko 600 sorti. Sadašnja kolekcija je najvećim delom posađena 1979. godine. Ona služi kao osnovna kolekcija u okviru Banke biljnih gena Srbije za rod Vitis u uslovima kontinentalne klime. U njoj se čuva, obavlja karakterizacija i evaluacija genofonda Vitis za 471 uzorak koji su zastupljeni sa ukupno 6224 čokota.
Oplemenjivački rad na Oglednom polju obeležile su četiri generacije polnog ukrštanja i klonska selekcija Rizlinga italijanskog.
Pored izučavanja osnovnih fizioloških procesa vinove loze u periodu vegetacije i periodu mirovanja, mnogo je rađeno na ispitivanju teoretskih osnova ishrane vinove loze, usvajanju hraniva i međusobnom odnosu loznih podloga i na njima nakalemljenih sorti.
Ova ispitivanja su rešila pitanje izbora loznih podloga i dala osnovu za razradu sistema đubrenja vinograda uz primenu folijarnih analiza koje su u poslednje dve decenije uspešno primenjivane na najvećem delu savremenih vinograda u Vojvodini.
Saradnici Instituta su u značajnoj meri doprineli razradi i uvođenju u praksu jedne tehnološke inovacije u pogledu načina sađenja čokota uz pomoć vodene sadiljke, tzv. hidrobura, što je ustvari nemački naziv za ovu alatku. Njime se višestruko povećava produktivnost rada pri sadnji, a postiže se odličan prijem čokota.
Sa željom da se olakša praksi u momentu kada su počele da se gaje zapadnoevropske sorte i primenjuju novi komplikovaniji uzgojni oblici, na bazi stranih i domaćih iskustava definisani su tehničko-tehnološki elementi neophodni za formiranje i eksploataciju jednog jednostavnog i efikasnog načina gajenja čokota na vertikalnom špaliru. Budući da je ova koncepcija proverena na Oglednom polju u Sremskim Karlovcima na većem broju sorti, a pošto nam se nijedan strani naziv za slične uzgoje nije činio prihvatljivim, uslovno je nazvan Karlovački uzgoj.
Pored čisto vinogradarskih tema u eksperimentalnim vinogradima redovno se izvode ogledi iz zaštite vinove loze, vinarstva, obrade i održavanja zemljišta, provere novih mašina, ekonomike vinogradarske proizvodnje, tako da su u rad uključeni specijalisti iz raznih oblasti, s tim da je vinova loza zajednički predmet rada.
Na tradicionalnom skupu Dan grožđa, koji se svake jeseni održava na Oglednom polju u Sremskim Karlovcima, širokom krugu stručnjaka se demonstriraju različiti ogledi i rezultati istraživanja.
Na oglednom polju u Sremskim Karlovcima se nalaze i matični čokoti domaćih i stranih sorti od kojih se proizvodi kvalitetan sadni materijal.
Pored nauke, Ogledno polje ima i obrazovni značaj. Na njemu studenti voćarsko-vinogradarskog smera, ali i drugih smerova, stiču osnovna vinogradarska iskustva.
